6 Čimbenici pokreta društvene interakcije koje je potrebno razumjeti, znate li?

Općenito, pojam socijalne interakcije premastručnjaci su socijalni odnosi koji se javljaju između pojedinaca s drugim pojedincima, između pojedinaca sa grupom ljudi i između jedne skupine s drugim skupinama.

Društvene interakcije mogu se pojaviti samo ako postojesocijalni kontakt i komunikacija. Pod socijalnim kontaktom podrazumijevaju se socijalni odnosi među pojedincima koji se odvijaju izravno ili neizravno.

Imajući u vidu razumijevanje komunikacije općenitoje postupak razmjene poruka između pošiljatelja poruke i primatelja poruke, izravno i putem medija, s određenom svrhom. Komunikacija može nastupiti samo ako se dogodi prethodni socijalni kontakt.

Dakle, socijalni kontakt i komunikacijaje početak društvene interakcije. Unatoč tome, postoji nekoliko drugih faktora koji pokreću ili podupiru proces društvene interakcije. Evo kratkog pregleda.

Čimbenici pokretanja socijalne interakcije

Trenutačna društvena interakcija općenito utječe na nekoliko čimbenika, uključujući prijedlog, imitaciju, identifikaciju, empatiju, suosjećanje i motivaciju.

1. Prijedlog

Prvi faktor pokretanja društvene interakcije je prijedlog. Prema rječniku, prijedlozi su mišljenja, prijedlozi ili prijedlozi koji su upućeni (radi razmatranja).

Osim toga, prijedlog se također tumači kaoutjecaj ili ohrabrenje i tako dalje što može pokrenuti srca ljudi i tako dalje. Sugestijom se na nekoga utječe ili potiče prihvaćanje određenih načina ili ponašanja, a da pritom ne prethode kritici.

Sugestija je psihološki proces koji jestkvalitativno. Proces predlaganja može se dogoditi kada je netko pod utjecajem stavova drugih koji su autoritativniji, imaju vjerodostojnost ili imaju autoritarnu prirodu i drugi. Pored toga, proces sugestije se može dogoditi i kada na nekoga utječe stav većine ljudi ili čitave zajednice.

Postoje tri vrste prijedloga, naime negativni prijedlozi (negativan prijedlog), mnoštvo prijedloga (prijedlog gomile), i prijedlog prestiža (prijedlog prestiža).

• Negativni prijedlog ili negativan prijedlog je vrsta sugestije koja ima za cilj stvoriti određeni pritisak. Na primjer, jedan naplate duga što prijeti vjerovnicima jer kasne s otplatom kredita.
• Prijedlog gužve ili prijedlog gomile je prihvaćanje na temeljučlanstvo ili mnoštvo. Na primjer stanovnici koji su napali policijsku postaju i zatražili su od nje da oslobodi jednog od građana koji su osumnjičeni za kršenje zakona.
• Prijedlog prestiža ili prijedlog prestiža je prijedlog koji nastaje zbog prestiža drugih. Na primjer, šef RW-a pozvao je sve građane na službu u zajednici.

2. Imitacija

Drugi pokretački faktor društvene interakcijeje imitacija. Prema rječniku, imitacija se tumači kao imitacija ili nije original. U komunikacijskoj psihologiji imitacija je jedan od procesa učenja u biheviorističkoj teoriji učenja, posebno teorija društvenog učenja koja se odnosi na učenje koje netko vrši oponašanjem onoga što vidi.

U procesu socijalne interakcije previše imitacijaima značenje koje nije puno drugačije, naime napori da netko oponaša neko tuđe ponašanje. Ovakav lažni prikaz ne rezultira uvijek istim radnjama ili ponašanjem.

Ako lik postane uzor dolaze iz određene skupine, tada se znak naziva referentnom skupinom ili referentnom skupinom (referentna grupa).

Što se podrazumijeva pod referentnim skupinama ili skupinamaReferenca je grupa koja služi kao mjerilo ili mjera za nekoga tko nije član grupe da oblikuje svoju osobnost i ponašanje. Postoje dvije vrste referentnih skupina ili referentnih skupina, naime normativna i usporedna skupina.

• Normativna skupina je referentna skupina ili referentna skupina koja određuje temelje nečije osobnosti.
• Usporedna skupina je referentna skupina ili referentna skupina koja je vodičima pojedincima u procjeni njihove osobnosti.

Imitacija može biti i pozitivna i negativna. Pozitivno je ako se oponaša pozitivno ponašanje ili djelovanje i u skladu s vrijednostima i normama koje postoje u društvu. Primjer nije smeće.

Imitacija također može biti negativna ako štokoje se oponaša negativno je ponašanje ili djelovanje i nije u skladu s vrijednostima i normama koje postoje u društvu. Na primjer, muškarac koji nosi hidžab i slobodno ulazi u džamiju ili čak odlazi u ženski toalet.

Stoga, prije nego što netko odlučiza oponašanje postupaka ili ponašanja drugih ljudi treba razmotriti nekoliko stvari kao što je stav divljenja onome što će se oponašati, postoji interes i pažnja prema onome što će se oponašati, a stvari koje će se oponašati imaju visoko društveno poštovanje.

3. Identifikacija

Daljnji pokretački faktori društvene interakcijeje identifikacija. Prema rječniku, identifikacija je jedan od termina u psihologiji koji se tumači kao psihološki proces koji se događa u osobi jer se nesvjesno zamišlja kao druge ljude kojima se divi, a zatim oponaša ponašanje osobe kojoj se divi.

Proces identifikacije započinje sugestijom,zatim suosjećanje, oponašanje i konačno identifikacija. U usporedbi s prijedlogom i imitacijama, identifikacija ima dubok učinak na osobu.

Primjer identifikacije je djevojka koja se poistovjećuje s pjevačicom K-pop koji se divi. Promijenit će svoj izgled prema pjevaču idola poput frizure ili odjeće.

4. Empatija

Kao i kod prijedloga, imitacija iidentifikacija, empatija je također psihološki proces. Prema rječniku, empatija je jedan od termina u psihologiji koji se tumači kao mentalno stanje zbog kojeg se osoba osjeća ili identificira u istom stanju osjećaja ili misli s drugim ljudima ili skupinama.

Empatijom se može osjetiti što jestpercipirani od drugih, razumijevanje onoga što drugi ljudi doživljavaju, razumijevanje pogleda drugih ljudi na određene probleme ili gledanje stvari kroz oči drugih. Na primjer, osjećamo empatiju prema onima koji su žrtve katastrofalnih vulkanskih erupcija.

5. Simpatija

Sljedeći pokretački faktor socijalne interakcije je simpatija. Simpatija se često izjednačava s empatijom, ali istina obje imaju različita značenja.

Prema rječniku, simpatija se tumači kao okusljubav, odobravanje, osjećaj kao ili sudjelovanje u osjećaju drugih. U psihologiji simpatija je osjećaj brige i brige za druge. Ti osjećaji ne uključuju iste emocije ili perspektive kao i drugi ljudi.

Unatoč tome, simpatija želi razumjetidruga osoba. Primjeri osjećaja suosjećanja su izrazi čestitki za nečiji uspjeh ili izrazi žalosti zbog nevolje.

6. Motivacija

Posljednji pokretački faktor društvene interakcijeje motivacija. Razumijevanje motivacije prema rječniku je nagon koji nastaje u osobi svjesno ili nesvjesno da izvrši radnju s određenom svrhom.

Motivacija se tumači i kao posao koji moženatjerati određene ljude ili grupe ljudi da budu premješteni da nešto učine jer žele postići svoje ciljeve ili dobiti zadovoljstvo svojim postupcima.

Motivacija ima istu prirodu prijedlogajer ima za cilj potaknuti druge ljude na akciju. Kao i kod prijedloga, ljudi će biti motivirani da učine nešto ako je motivator osoba za koju se vidi da ima vjerodostojnost ili druge prednosti u odnosu na sebe.

Na primjer, motivator koji pruža motivaciju publici na nekom događaju da uvijek bude zahvalan za ono što je dobiveno jer biti zahvalan ključ je sreće.

Dakle, ovaj put je naša rasprava o nekoliko čimbenika koji pokreću socijalnu interakciju. Nadam se da je korisno. Hvala.