U svijetu telekomunikacija signal se dijeli na 2 vrste, analogni i digitalni, sljedeće objašnjenje, funkciju i razliku između analognih signala i digitalnih signala.

Možda analogni i digitalni signalsada postoji toliko puno ljudi koji čuju izraz, ali na pitanje o njegovom razumijevanju samo nekoliko ljudi razumije značenje analognih signala i digitalnih signala.

Definicija analognih i digitalnih signala

1. Definicija analognih signala

Definicija analognih signala

Analogni signali su podatkovni signali u oblikukontinuirani valovi, koji nose informacije promjenom karakteristika valova. Dva glavna parametra / karakteristike koje posjeduju analogni signali su amplituda i frekvencija. Analogni signali u pravilu se nazivaju sinusni valovi, budući da su sinusni valovi osnova za sve oblike analognih signala.

To se temelji na činjenici da je analizaFourier, analogni signal može se dobiti kombinacijom više sinusnih valova. Korištenjem analognih signala, raspon prijenosa podataka može dostići velike udaljenosti, ali na taj signal lako utječe buka. Valovi u analognim signalima koji su obično u obliku sinusnih valova imaju tri osnovne varijable, a to su amplituda, frekvencija i faza.

  • Amplituda je parametar visokog i niskog napona analognih signala.
  • Učestalost je broj analognih signalnih valova u jedinicama sekunde.
  • Faza je kut analognog signala u određenom vremenu.

2. Definicija digitalnih signala

Definicija digitalnih signala

Signal Digital tehnologija je koja je sposobnapretvaranje signala u kombinaciju nizova brojeva 0 i 1 (također s binarnim), tako da buka na njih ne utječe lako, proces informacija je jednostavan, brz i točan, ali prijenos digitalnim signalima doseže samo relativno blizak raspon prijenosa podataka. Obično su ove oznake poznate i kao diskretni znakovi.

Signali koji imaju ova dva uvjeta su čestizvani bit. Bit je tipičan pojam za digitalne znakove. Jedan bit može biti nula (0) ili jedan (1). Moguće vrijednosti za malo su 2 (21). Moguće vrijednosti za 2 bita su 4 (22) u obliku 00, 01, 10 i 11. Općenito, broj mogućih vrijednosti formiranih kombinacijom n bita je 2n.

Digitalni sustav oblik je uzorkovanja izanalogni sustav. Digitalno se u osnovi kodira u binarnom obliku (Hexa). Broj vrijednosti digitalnog sustava ograničen je širinom / brojem bitova (propusnim opsegom). broj bitova također uvelike utječe na točnost digitalnog sustava.

Ovaj digitalni signal ima mnoštvo jedinstvenih značajki koje se ne mogu naći u analognoj tehnologiji, a to su:

  • Može slati informacije brzinom svjetlosti koja može učiniti da se informacije mogu slati velikom brzinom.
  • Višekratna uporaba informacija ne utječe na kvalitetu i količinu samih informacija.
  • Informacije se mogu lako obrađivati ​​i mijenjati u različite oblike.
  • Može obrađivati ​​vrlo velike količine informacija i interaktivno ih slati.

U današnje vrijeme mnoge tehnologije koriste tehnologiju digitalnog signala. Zbog prednosti, uključujući:

  • Kao pohrana rezultata obrade digitalni su signali lakši od analognih.
  • Za pohranu digitalnog signala mogu se koristiti digitalni mediji poput CD-a, DVD-a, FlashDisk-a, tvrdih diskova. Dok je analogni medij za pohranu signala magnetska vrpca.
  • Više je imun na buku jer djeluje na razinama '0' i '1'.
  • Više imun na temperaturne promjene. lakša obrada.

Pozivanje na ideje Stephen Cook (Cornelius Arianto, 2010)Dva su važna razloga tijekom procesa pretvaranja analognih signala u digitalne. Prvo je "uzorak brzine", odnosno koliko često treba bilježiti vrijednosti napona.

Drugo, to je "bita po uzorku", ili koliko su točno zapisane vrijednosti. Treći je broj kanala (mono ili stereo), ali za većinu ASR aplikacija (Automatsko prepoznavanje govora) mono je dovoljno. Istraživači moraju eksperimentirati s različitim vrijednostima kako bi utvrdili što najbolje funkcionira s njihovim algoritmom.

Funkcije analognog i digitalnog signala

ADC (analogni digitalnom pretvaraču)funkcija za kodiranje napona kontinuiranog vremenskog analognog signala radi formiranja niza digitalnih diskretnih vremenskih bitova tako da signal može obraditi računalo. Postupak pretvorbe može se opisati kao postupak u 3 koraka. To je:

Funkcije analognog i digitalnog signala

1. Uzorkovanje

Uzorkovanje je pretvorba analognog signalakontinuirano vrijeme, xa (t), postaje diskretni vremenski signal kontinuirane vrijednosti x (n), dobiven snimanjem "snimke" signala kontinuiranog vremena u diskretnom vremenu. Matematički se može napisati: x (n) = xa (nT)

gdje je:

T = interval uzorkovanja (sekundi)

n = cijeli broj

2. Kvantiziranje

Kvantiziranje je pretvorba vremenski diskretnih signalakontinuirana vrijednost, x (n), postaje diskretni signal diskretne vrijednosti, x q (n). Vrijednost u svakom kontinuiranom vremenu kvantizira se ili se procjenjuje s najbližim usporednim naponom. Razlika između uzorka x (n) i kvantiziranog signala xq (n) naziva se pogreškom kvantizacije.

Napon ulaznog signala u punoj skali je podijeljendo 2 N razine. Gdje je N ADC rezolucija bita (broj komparativnih naponskih položaja). Za N = 3 bita, područje ulaznog napona u punoj skali bit će podijeljeno na: 2 N = 2 3 = 8 razina (komparativna razina napona).

3. Kodiranje (kodiranje)

Svaka razina napona komparatora množi se sau redove binarnih bitova. Za N = 3 bita, razina napona komparatora = 8 razina. Ovih osam razina kodirano su kao 000, 001, 010, 011, 100, 101, 110 i 111 bita.

Razlika između analognog i digitalnog signala

Razlika između analognog i digitalnog signala

1. Analogni signali

  • Contiune prirode.
  • Dobro koristiti za komunikaciju na malo putanje.
  • Velika mogućnost pogreške.
  • Popravak pogrešaka je težak.
  • Lako se izlaže buci.
  • Podaci o malom kapacitetu.
  • Promjena informacija je teška.
  • Korištenje koncepta frekvencije
  • Otpadna širina pojasa.

2. Digitalni signali

  • Diskretan (0 i 1).
  • Dobro za komunikaciju s velikim prometom.
  • Moguća mala pogreška
  • Lakši popravak pogreške.
  • Više otporan na buku.
  • Veća informacijska sposobnost.
  • Mijenjanje podataka je lakše napraviti.
  • Korištenje koncepta binarnog / bitnog
  • Veća ušteda propusnosti.
komentari 0