Razumijevanje civilnog društva i njegovih elemenata, karakteristike i stupovi provedbe
Definicija civilnog društva
Definicija civilnog društva (na engleskom se zove civilno društvo) naime društvo koje ima civilizacijuu raznim stvarima kao što su izgradnja, podržavanje demokracije u društvenom životu koja jamči slobodu pojedinca i siguran, moralni i prosperitetni život.
Značenje same riječi "madani" potječe odArapski je "civiliziran". Osim arapskog, drugo značenje madanija dolazi i od engleskog naziva civilizirano što znači "civilno društvo", odnosno prijevod iz civilnog društva. U najširem smislu to je skupina ljudi koja ima demokratski sustav društvenog života.
Razumijevanje civilnog društva prema stručnjacima
1. Prema Zbighiew Rau
Civilno društvo je razvoj društvaiz drevne povijesti, koji se oslanjao na prostor u kojem su se pojedinci i udruge u koje su se udružili, natjecali jedni s drugima kako bi postigli vrijednosti u koje su vjerovali. Sustavi vrijednosti koji moraju postojati u civilnom društvu su: individualizam, tržišta (tržište), pluralizam.
2. Prema Nurcholish Madžidi
Civilno društvo je društveni poredak koji se bavi tolerancijom, demokracijom i civilizacijom, poštujući pluralizam.
3. Prema Anwaru Ibrahimu
Civilno društvo je društvoimaju napredne civilizacije i društvene sustave utemeljene na moralnim načelima koji jamče ravnotežu između slobode pojedinca i društva, poput umjetničke misli, primjene vlasti u skladu sa zakonima za provedbu transparentnog sustava.
4. Prema U.S. hikam
Civilno društvo naziva se civilnim društvom koje ima organizirani društveni život i ima sljedeće karakteristike:
- Volontiranje (dobrovoljno).
- Samodostatnost (samo stvara).
- Samopodržavanje (samopodržavanje).
- Visoka neovisnost zemlje.
- Odnos prema pravnim normama.
Elementi civilnog društva
Postoji nekoliko socijalnih elemenata, kao i uvjeti da se ostvari civilno društvo, uključujući:
1. Slobodna površina (slobodna javna sfera)
Slobodni ili javni prostor Besplatna javna sfera sredstvo je za izražavanje mišljenja zasvako društvo. Tamo gdje u ovoj slobodnoj javnoj sferi svaki pojedinac ima prava, a isto tako i isti položaj iu pogledu provođenja društvenih i političkih transakcija, nema razlike, svaki pojedinac ne treba se bojati i osjećati prijetnju bilo koje stranke od strane snaga izvan civilnog društva ( civilno društvo).
2. Demokracija
Demokracija je drugi apsolutni uvjet za Facebookostvarenje istinskog civilnog društva (originalnog). Demokratija može biti dobro i stabilna je ako ima stvarnu podršku svog naroda, jer je demokracija društveno-politički poredak koji dolazi iz zajednice.
Poput rečenice koja glasi "demokracijapotječu od naroda, od naroda i za narod ". Stoga su demokracija i društvo usko povezani kako bi ostvarili napredak u zemlji.
3. Tolerancija
Stav svakog pojedinca da poštuje iuvažavanje razlika u mišljenju ono je što se naziva tolerancijom. Jer u svakom životu neće uvijek biti isti, moraju postojati razlike među njima, jer takav stav tolerancije mora biti usadjen u svakog pojedinca još od djetinjstva. A tolerancija je također vrlo korisna kako bi se izbjegla diskriminacija.
4. Pluralizam (pluralizam)
Pluralizam je stav priznanja i priznanjaprihvaćaju razne društvene stvarnosti. Stoga taj stav nije samo ispovijed iz usta, već ga mora pratiti iskren stav iz srca i pokazati mir i stvoriti stvari pozitivne za život ljudi zbog raznolikosti milosti Svemoguće Božje.
5. Socijalna pravda
Socijalna pravda jedan je od elemenatavrlo utjecajan za ostvarenje civilnog društva jer se u društvenom životu mora primijeniti nepostojanje monopola i koncentracije na jedan aspekt života koji provode određene skupine ili skupine.
Svaki građanin ima raspodjelu prava ijednake i uravnotežene obveze koje pokrivaju sve aspekte života: ekonomiju, politiku, znanje i prilike to je ono što se naziva stvarnom socijalnom pravdom.
6. Socijalna participacija
Zajednica ima pravo sudjelovati u skladu s čistom savješću bez pritiska, zastrašivanja ili prijetnji od strane vlasti / drugih stranaka, tako da imaju visoku neovisnost i odgovornost.
Karakteristike civilnog društva
Prema Bahmuelleru (1997), nekoliko je karakteristika civilnog društva, i to:
- Integracija između pojedinaca i grupa u društvu putem društvenih ugovora i socijalnih saveza.
- Raspodjela moći mora se izvršiti tako da se interesima koji dominiraju u društvu mogu smanjiti (smanjiti) alternativnim silama.
- Interesi između pojedinaca idržava se može povezati (premostiti) članstvom u nekoliko dobrovoljnih organizacija koje pružaju doprinos vladinim odlukama.
- Osjećaj odanosti i povjerenjapoboljšati i proširiti tako da svaki pojedinac koji živi u društvu prepoznaje njegov odnos prema drugim pojedincima i nije samo sebičan, već i javni interes.
- Sloboda za zajednicu u aktivnostima socijalnih ustanova i različitih perspektiva.
Stubovi provedbe civilnog društva
Nevladina organizacija (NVO)
Stup provedbe civilnog društva je institucija čija se dužnost boriti za težnje potlačene zajednice po diskriminacijskim pitanjima. Stubovi su:
1. Nevladina organizacija (NVO)
Naime ustanova zadužena za pomoć iboriti se za težnje potlačene zajednice. Kao što je držanje ovlasti u stvarima koje su značajne u svakodnevnom životu, a to su programi obuke i razvoja zajednice.
2. Pritisnite
Naime institucija koja je služila kao mostveza između politika koje je izdala vlada i njeni građani. Novine moraju objavljivati vijesti transparentno, objektivno i pažljivo analizirati politiku.
3. Vladavina zakona
Vladavina zakona je davanje jamstava pravdekoji je neutralan i štiti ljudska prava, tj. svi imaju isti pravni položaj i postupanje. I oni koji imaju pozicije u vladi i obični ljudi moraju se pokoriti i pridržavati se pravila ili zakona. Tako se prava i slobode između građana i vlade mogu ostvariti mirnim putem i sukladno važećim zakonskim propisima.
4. Visoko obrazovanje
Visoko obrazovanje je mjesto gdjestudenti i predavači (aktivisti) kao izvor društvene moći i kao mjesto za usmjeravanje težnji civilnog društva da kritizira sve politike koje vlada napravi kroz ispravnu, stvarnu, objektivnu i samokontrolu i može pomoći u stvaranju odgovarajućih ideja mudro je odgovoriti na sve probleme koji se pojave i koje zajednica može ispravno riješiti.
5. Političke stranke
Političke stranke kao mjesto za usmjeravanje težnji građana i kao mjesto za usmjeravanje političkog izražavanja.
To je rasprava o razumijevanju društvamadani zajedno s elementima, karakteristikama i stupovima provedbe civilnog društva. Nadamo se da će se ovaj uvid u civilno društvo povećati.
